Anmelden


Passwort vergessen?
prijatelji LUGoNSa
gnu.gif
linuxzasve.jpg
hulk.jpg
zextras_logo.png
 
Sie sind hier: Startseite / Uputstva / Opšte / Konzola

Konzola

erstellt von marw zuletzt verändert: 31.10.2011 22:05
Konzola: Šta je, čemu služi i kako se koristi

Šta je konzola i čemu služi

Konzola je vrsta sučelja (ili interfejsa). Razlikuje se od grafičkog sučelja po odsustvu grafičkih elemenata odnosno prozora, dugmadi, polja za opcije -- karaterističnih za Windows korisničko okruženje. Iako konzolno sučelje ima istu funkciju kao i grafičko, odlikuje se drugačijom filozofijom. Umesto otvaranja prozora i kliktanja na polja za potvrdu, u konzoli se podešavanja menjaju izmenom datoteka u kojima se podešavanja čuvaju, a komande zadaju kucanjem naziva komandi i sažetih podešavanja. Na kraju se dobije isti razultat, ali uz manje izgubljenog vremena. Podešavanja i pokretanja programa nisu jedina svrha konzole, ali sa tim se korisnici Linuxa prvo sreću u radu na novom sistemu. Česta upotreba konzole je kopiranje, premeštanje, brisanje datoteka i fascikli.

Zašto ne uvek GUI

Korisnici Windowsa navikli su da sistem koriste i podešavaju preko grafičkog sučelja. Ukoliko se ne radi o velikim programskim paketima u svetu otvorenog i slobodnog softvera grafičko sučelje je često skromno ili nepostojeće. To ne znači da je programe i sistem nemoguće podesiti, već samo da su se programeri, sasvim očekivano, više skoncentrisali na to kako program radi nego kako se podešava. Ipak, sva podešavanja, možda i detaljnija nego što korisnik očekuje, dostupna su u namenskim tekstualnim datotekama. Ove datoteke najjednostavnije i najbrže je izmeniti u nekom od brojnih konzolnih uređivača teksta. Važniji razlog za podešavanja putem konzole umesto GUI-ja jeste "filozofske" prirode. U Windowsu je podsistem koji prikazuje grafičke elemente (prozore, dugmad itd.) sastavni deo operativnog sistema i nije ga moguće zameniti ili isključiti. U Linuxovom svetu grafički podsistem samo je jedna od kocikica koje korisnik može menjati bez straha od osvete operativnog sistema. Zbog velike slobode u izboru grafičkog sučelja (ili njegovog nepostojanja, recimo, na serverima) pristup preko konzolnole i dalje je jedini univerzalan i brz način za rad sa brojnim "juniksolikim" (*nix) sistemima. Još jedan od razloga za korišćanje konzole jeste sažetost. Evo konkretnog primera: prvi deo odnosi se na uputstva za grafičko sučelje, drugi na konzolno. "U Ubuntu 11.10, pritisnite taster WIN, ukucajte 'Ubuntu'. U rezultatima će se pojaviti Ubuntu Software Centar, kliknite jednom na ikonicu. Kada se prozor otvori, u polju gore desno ukucajte 'Desktop recorder'. Odaberite rezultat pretrage ispod kojeg piše 'Record a video of your desktop', i zatim kliknite na dugme 'Install'. U prozoru koji se pojavi ukucajte lozinku i potvrdite za nastavak instalacije." Uputstvo kojim se postiže isti rezultat, ali putem konzole, glasi ovako: "Pritisnite Ctrl + Alt + T i otvorite konzolu. Ukucajte 'sudo apt-get install recordmydesktop', pritisnite 'enter', ukucajte lozinku i potvrdite pritiskom na 'enter'". Uz to, konzolna komanda radi na svim distribucijama koje koriste 'apt-get', dok je uputsvo za GUI primijenljivo na samo jednom OS-u (u našem primeru to je Ubuntu).

Mane konzole

Početnicima često probleme prilikom korišćenja konzole zadaju naizgled kriptična imena komandi. Srećom, mnoge komande su logične (mv - eng. "move" - pomeri), neke se upamte usled česte upotrebe, a za one treće postoji pretraga (man -k opis-komande).

Osnovne komande

Opisati sve komande koje se mogu ukucati u konzoli, uz varijacije, nemoguć je i besmislen zadatak. Stoga ovde dajemo pregled samo onih najosnovnijih komandi, više kao primer kako se koriste u konzoli i kao uputstvo za dalje istraživanje. Pozivanje komande u konzoli svodi se na ispisivanje naziva komande i opcija kojima se podešava rad komande (precizniji izraz za opciju je argument). Ovo ćemo videti na primeru osnovne konzolne komande: man ("uputstvo") kojom saznajete kako se ostale komande koriste.

Primer:

marw@tortuga ~ $ man cd

Prikazuje uputstvo o korišćenju komande cd.

marw@tortuga ~ $ man man

Uputstvo o man komadi.

marw@tortuga ~ $ man -k print

Spisak komandi na sistemu u čijem se uputstvu spominje "print". Ovde je "-k" argument koji komandi "man" kazuje da pretraži sva uputstva koja sadrže reč "print". Bez "-k", u konzoli biste ugledali uputstvo za komandu "print". Za izlazak iz man uputstva pritisnite q.

Navigacija: cd

Komanda cd omogućava navigaciju na sistemu.

marw@tortuga ~ $ cd ~ 

Povratak u matičnu (home) fasciklu.

marw@tortuga ~ $ cd /media 

Prelazak u fasciklu media u korenoj fascikli sistema.

marw@tortuga ~ $ cd ..

Vraćanje za jedan nivo unazad u stablu direktorijuma.

marw@tortuga ~ $ pwd
/home/marw
marw@tortuga ~ $

pwd - print name of current/working directory - pokazuje trenutnu putanju gde se nalazimo.

Pregled fascikli i datoteka

marw@tortuga ~ $ ls -l

Pregled fascikli i datoteka. Uz "-l" argument, komanda izbacuje detaljan prikaz.

Preimenovanje, premeštanje, kopiranje

marw@tortuga ~ $ cp foo.txt /media/bar

Kopiraj datoteku foo.txt u fasciklu /media/bar .

marw@tortuga ~ $ mv foo.txt /media/bar

Premesti datoteku foo.txt u fasciklu /media/bar .

marw@tortuga ~ $ mv foo.txt foo2.txt

Preimenuj datoteku foo.txt u foo2.txt .

Brisanje datoteka i fascikli

marw@tortuga ~ $ rm -i foo.txt

Izbriši foo.txt, ali tek nakon izričite potvrde (bez "-i" komada rm briše datoteku bez dodatne potvrde).

marw@tortuga ~ $ rmdir

Ukloni fasciklu (komada funkcioniše samo ako je fascikla prazna).

Pravljenje fascikli

marw@tortuga ~ $ mkdir foo

Napravi fasiklu foo.

marw@tortuga ~ $ mkdir -p foo/foo1/foo2/foo3

 

Napravi mapu fascikli sa naznačenom putanjom. Bez argumenta "-p" to je ostvarivo stalnim pozivanjem mkdir i ulaskom u fasciklu pomoću cd.

Izmena datoteka

Nano je jedan od konzolnih programa za rad na tekstualnim datotekama, i čest je na Linux sistemima. Ako u konzoli ukucate:

marw@tortuga ~ $ nano moja-datoteka.txt

 

Pokrenućete nano program i otvoriti imenovanu datoteku. Nakon izmena datoteku sačuvajte komadom Ctrl-o, a iz programa izađite pomoću Ctrl-x.

Ista komanda uz kombinaciju sa sudo komandom otvoriće datoteku i prikazati postojeći tekst, u fascikli u kojoj je potrebno imati administratorska podešavanja:

marw@tortuga ~ $ sudo nano /etc/podesavanja

Ukoliko više volite grafičke uređivače, pokušajte "gedit moja-datoteka.txt" (na GNOME sistemu) ili "kate moja-datoteka.txt" (na KDE).

Konzola kao indikator

Postoji mnogo programa koji konzolu koriste za prikaz stanja sistema u realnom vremenu. Jedan od njih je "htop", koji (između ostaloga) prikazuje zauzeće memorije i opterećenje procesora.

marw@tortuga ~ $ htop

Kopiranje sadržaja konzole

Tekst se iz konzole kopira slično kao i u ostalim programima:

Ctrl + Shift + C

Tekst se u konzolu prenosi pomoću:

Ctrl + Shift + V

Druga mogućnost je označavanje teksta mišem i korišćenje pomoćnog menija (desni klik na odabrani tekst) za izbor komande.

Artikelaktionen