Anmelden


Passwort vergessen?
prijatelji LUGoNSa
gnu.gif
linuxzasve.jpg
hulk.jpg
zextras_logo.png
 
Sie sind hier: Startseite / Vesti / 10 razloga zašto su Linux i BSD znatno superiorniji od Windowsa

10 razloga zašto su Linux i BSD znatno superiorniji od Windowsa

erstellt von Nikola Kotur zuletzt verändert: 08.11.2006 08:42
Ukratko, evo tih razloga: #10 - Ukupna cena koštanja ide od veoma niske do nikakve za Linux. #9 - Linux i BSD distribucije vam daju kompletnija, korisnija operativna okruženja odmah iz kutije. #8 - Virusi i spajver su praktično nepostojeći za Linux i BSD. #7 - Linux i BSD sistemi su stabilniji od Windowsa. #6 - Linux i BSD podržavaju više hardvera odmah iz kutije. #5 - Lako je i zabavno razvijati visokokvalitetni softver za Linux i BSD. #4 - Linux i BSD distribucije su prilagodljivije i modularne. #3 - Linux i BSD se bolje izvršavaju na svakoj datoj platformi. #2 - Linux i BSD vam ne ograničavaju izbor platforme. #1 - Linux i BSD vam daju potpunu slobodu da radite šta god hoćete sa vašim sistemom. A sada opširnije...

#10 - Ukupna cena koštanja ide od veoma niske do nikakve za Linux.

Što se toga tiče, vlasništvo baš i nije termin kojeg biste mogli upotrebiti za vaš Windows računar. Majkrosoft vam dozvoljava da koristite njihov softver, za značajnu sumu novca, ali ste ograničeni i što se tiče načina na koji možete koristiti vaš softver i što se tiče mašina na koje možete da ga instalirate. Hoćete da instalirate novi CPU u vaš Windows računar? Žao mi je, moraćete opet da "aktivirate" vašu kopiju Windowsa. Želite da budete zaista produktivni u Windowsu odmah nakon što ga instalirate? Žao mi je, ali on ne dolazi ni sa kakvim softverom, osim ako ne računate Notepad i Solitare. Ali to je u potpunosti neka druga priča...

Linux možete slobodno preuzeti sa hiljade različitih Internet sajtova. Ukoliko nemate brzu Internet konekciju, takođe ga možete naručiti za veoma, veoma malu cenu - obično ne mnogo veću od cene samih CD diskova plus isporuka. Čak i ako naručite pune verzije velikih Linux distribucija, recimo Novellov Suse ili Red Hat Enterprise Linux Workstation, i dalje ćete manje platiti nego Windows plus cena svog softvera kojeg morate kupiti da bi Windows primakli osnovnom nivou korisnosti koji odgovara prosečnoj Linux distribuciji.

Zaključak: Ukoliko razmatrate samo cenu - Linux i BSD će uvek biti jeftiniji od Windowsa u svakom scenariju. Igra je završena. Windows ne može da se takmiči na polju cene.

#9 - Linux i BSD distribucije vam daju kompletnija, korisnija operativna okruženja odmah iz kutije.

Odradite ovaj test: preuzmite i instalirajte bilo koju Linux distribuciju i pogledajte sve aplikacije koje dolaze sa vašim novim sistemom. Kancelarijske aplikacije, Internet brauzeri, IRC klijenti, programrski alati, mrežni alati, serverski softver, igrice, administracioni alati. Sada, uradite svežu instalaciju bilo koje Windows verzije i pogledajte šta ste dobili. Ništa. (Možda nešto serverskog softvera ukoliko ste instalirali "serversku" verziju Windowsa.) Da bi Windows sistem imao isti nivo produktivnosti kao i Linux sistem, morate instalirati mnogo, mnogo aplikacija raznih proizvođača posle osnovne instalacije.

Zaključak: Ukoliko morate brzo biti produktivni, Linux i BSD distribucije su eksponencijalno više u stanju da urade odmah iz kutije. Žao mi je Windows, ni ovde nema konkurisanja.

#8 - Virusi i spajver su praktično nepostojeći za Linux i BSD.

Postoji nekolicina Linux virusa, znam, ali razlika je ta što je sigurnosna paradigma za Linux i BSD u potpunosti različita nego u Windowsu. Niste podrazumevano administrator u Linux sistemu. Ukoliko uradite nešto zlonamerno u Windowsu, možete da obrišete vaš celokupni sistem. U Linuxu, samo ćete uništiti vaše korisničke fajlove, a vaš sistem će nastaviti da prede usput. Ali ukoliko ste i dalje paranoidni što se tiče virusa na vašem Linux računaru, postoje odlični slobodni antivirusni paketi koje možete preuzeti i koristiti na bilo kojoj distribuciji (ClamAV je odličan izbor).

Zaključak: Ukoliko ste zabrinuti što se tiče virusa i spajvera, Window je veoma prijemčiv za to. Linux i BSD su praktično imuni na sve poznate viruse i vaš sistem će nastaviti sa izvršavanjem dok će svi vaši Windows prijatelji biti pretrpani. Pa pa, Windows.

#7 - Linux i BSD sistemi su stabilniji od Windowsa.

Zbog načina na koji su Unix-naliki sistemi dizajnirani i arhitektonskih koncepata iza načina na koji se izvršavaju, Linux i BSD će uvek biti stabilniji od Windowsa. Čak štaviše, Majkrosoft je "pozajmio" delove BSD-a u prošlosti kako bi poboljšao verzije Windowsa.

Razmislite o ovome: Postoji razlog zašto se BSD i Linux koriste u superračunarskim klasterima, centrima podataka, farmama Internet servera, farmama za grafičko renderovanje i na drugim poljima gde se Windows jednostavno ne može raširiti ili biti konkurencija u vidu skalabilnosti, performansi i stabilnosti. Na kraju, ukoliko vaše poslovanje ima kritične podatke, nemojte ih poveriti Windowsu.

#6 - Linux i BSD podržavaju više hardvera odmah iz kutije.

Možda mi nećete verovati. Možda se već sada mrštite, ali ovo je istina. Pokušajte sledeće: Instalirajte bilo koju Linux distribuciju. Koliko drajvera ste morali instalirati tokom instalacije ili posle? Možda za grafiku i to je to. Sada instalirajte Windows. Nakon što ste instalirali osnovni OS, moraćete instalirati drajvere za vašu mrežnu karticu, grafičku karticu, zvučnu, drajvere za čipset na matičnoj ploči, za štampač i možda još njih ukoliko imate neki specijalizovni hardver.

Nije da Linux ne koristi drajvere za vaš hardver, već se radi o tome što paket izvornog koda Linuxa sadrži verzije otvorenog koda za većinu drajvera koji će vam trebati. Razlozi zbog kojih biste možda morali da instalirate drajvere nakon instalacije sistema su vlasničke/trgovačke tajne stvari kao što su određene bežične kartice (Intel) i nVidia/ATI video kartice.

Zaključak: Linux-bazirani sistemi podrazumevano podržavaju više hardvera i napraviće vas produktivnijim odmah iz kutije.

#5 - Lako je i zabavno razvijati visokokvalitetni softver za Linux i BSD.

Defakto C/C++ kompajler za Linux/BSD je gcc i on je slobodan. Nekoliko veoma dobrih IDE alata (Integrated Development Environments) koji vam dozvoljavaju da brzo i lako razvijate GUI i CLI aplikacije su takođe slobodni. Netwide Assembler (NASM) je slobodan. Python, Ruby, Perl, Java, PHP, Fortran, ADA, Pascal, Prolog, Lisp, Eiffel, ML, Tcl/Tk, Forth - preko 183 jezika sa slobodno dostupnim kompajlerima. Možete napraviti bilo šta od kritičnih aplikacija za male uređaje do velikih, distribuiranih aplikacija za simulacije. Naravno, možete napraviti neki dobar softver za Windows, ali će vas koštati. Najbolji Windows kompajleri su veoma skupi.

Da li treba da razumete kako OS radi jer hoćete bolje da povežete vašu aplikaciju? Pogledajte u izvorni kod kernela. Treba vam sopstveni drajver za uređaj? Nije problem. Već imate kernel hedere dostupne slobodno sa mnoštvom dokumentacije. Želite da zaista naučite kako moderni, podređen standardima, višekorisnički operativni sistem funkcioniše? Pogledajte u izvorni kod kernela! Da li ovde vidite šablon? Upitajte Majkrosoft za kopiju izvornog koda Windowsa besplatno i videćete da li ćete ga dobiti.

Zaključak: Linux i BSD pružaju bolju podršku za programere sa velikim izborom slobodnih kompajlera, IDE okruženja i pristupom izvornom kodu operativnog sistema.

#4 - Linux i BSD distribucije su prilagodljivije i modularne.

Možete li ogoliti Windows samo na interfejs u komandnoj liniji bez GUI okruženja za server? Možete li instalirati potpuno drugačiju školjku? Različit sistem za prozore? Filozofija dizajna Unixa diktira da zadaci budu razdvojeni u male delove i ništa nije previše komplikovano. Mali programi mogu biti zajedno ulinkovani da bi izvršavali napredne zadatke i kao rezultat toga, ti mali programi mogu biti zamenjeni drugim verzijama, a da se ne nanese šteta OS-u ispod. Nešto tako trivijalno kao što je komanda za listanje direktorijuma u Unix sistemu je poseban program i može biti zamenjen sa drugim, ako želite. Komanda za listanje direktorijuma u Windowsu je funkcija školjke. Ovo je samo jedan primer dizajna iza Linux/BSD sistema i naćićete ih mnogo ako malo istražite svoju omiljenu distribuciju.

#3 - Linux i BSD se bolje izvršavaju na svakoj datoj platformi.

Deo ove stavke se odnosi na modularnost Unix-nalikih sistema, ali je uopšteno tačno da se Linux i BSD bolje izvršavaju na starijim sistemima i dozvoljavaju da se produži život vašeg hardvera. Mnoge savršeno ispravne starije mašine mogu biti pretvorene u korisne Linux desktop sisteme ili servere, a nisu u stanju da izvršavaju Windows XP ili nadolazeću Vistu. Kompanije i Univerziteti čak klasteruju mnogo Linux sistema u distribuirano računarsko okruženje i omogućavaju performanse u klasi superračunara za delić cene.

Neke distribucije koje su kompajlirane iz izvornog koda, kao što je Gentoo, pružaju viši nivo performansi usled činjenice da je softver kompajliran specifično za vašu mašinu, ne za neki laboratorijski sistem koji je podešen da kompajlira softver za najmanji zajednički sadržilac CPU-a. Softver optimizovan za vaš Pentium 4 sistem se bolje izvršava ukoliko je kompajliran na vašem sistemu, u odnosu na softver koji je kompajliran za generičko ciljan i386 sistem.

#2 - Linux i BSD vam ne ograničavaju izbor platforme.

Windows se trenutno izvršava samo na 32 i 64-bitnim Intel-kompatibilnim procesorima. Majkrosoft je pravio Alpha, MIPS i PowerPC portove Windows NT-a neko vreme, ali je to prekinuto već dugo vremena. Linux i BSD, s druge strane, se izvršavaju na desetine različitih tipova arhitektura od vašeg normalnog Intel-kompatibilnog desktop sistema do mejnfrejm sistema. Štaviše, NetBSD je najportabilniji operativni sistem na svetu i podržava sledeće arhitekture: acorn26, acorn32, algor, alpha, amd64, amiga, amigappc, arc, arm32, atari, bebox, cats, cesfic, cobalt, dreamcast, evbarm, evbmips, evbppc, evbsh3, evbsh5, ews4800mips, hp300, hp700, hpcarm, hpcmips, hpcsh, i386, ibmnws, iyonix, luna68k, mac68k, macppc, mipsco, mmeye, mvme68k, mvmeppc, netwinder, news68k, newsmips, next68k, ofppc, pc532, playstation2, pmax, pmppc, prep, sandpoint, sbmips, sgimips, sh3, sh5, shark, sparc, sparc64, sun2, sun3, vax, x68k, xen.

Možda ne znate šta je pola od arhitektura koje NetBSD podržava, mogu da se sretnu u svetu biznisa, škola, bolnica, industrije, fabrika - NetBSD može da se koristi svuda. Možda ste već koliko danas koristili mašinu koju pokreće NetBSD!

#1 - Linux i BSD vam daju potpunu slobodu da radite šta god hoćete sa vašim sistemom.

Da li ste ikada pročitali Majkrosoftovu End User Licensing Agreement? Nisam ni mislio, mnogi ljudi nisu. U pitanju je softverki ugovor kojeg morate prihvatiti da biste koristili Majkrosoftove proizvode, ali većina ljudi samo klikne na "I ACCEPT" dugme i nastavi dalje. EULA ograničava vaša prava da koristite vaš softver i vaš sistem na način koji želite. Čak štaviše, vi ne posedujete kopiju Windowsa na vašem sistemu - Majkrosoft vam samo dozvoljava da koristite Windows: "Softver je licenciran, nije prodat."

Neke od Majkrosoftovih EULA ograničenja koje morate prihvatiti uključuju i to da: "[vi] ne možete bez prethodnog Majkrosoftovog pisanog odobrenja izdati bilo kom trećem licu rezulatate bilo kakvog benchmark testa."

Da li posedujete procesor sa više jezgara ili višeprocesorski sistem? Kršite EULA-u Windows XP Home-a:

"Softver ne može biti korišćen na više od jednog procesora u isto vreme na bilo kom jedinstvenom računaru radnoj stanici."

Želite da prodate svoj računar nekom drugom? Novi vlasnik ga ne može opet prodati:

"Inicijalni korisnik Softvera može napraviti samo jedan permanentni transfer ove EULA-e i Softvera drugom krajnjem korisniku, ukoliko inicijalni korisnik ne zadržava kopije Softvera."

Sada pogledajte softversku licencu koja upravlja Linux sistemima:

"Za većinu softvera licence su načinjene sa ciljem da vam oduzmu slobodu da ga delite sa drugima i menjate. Nasuprot tome, GNU-ova opšta javna licenca vam garantuje slobodu deljenja i izmene slobodnog softvera da bi osigurala slobodu softvera za sve njegove korisnike. Ova Opšta javna licenca se odnosi na većinu softvera iz Fondacije za slobodni softver i na svaki drugi program, čiji se autori obavežu na njeno korišćenje. (Drugi softver Fondacije za slobodni softver je umesto ove licence pokriven GNU-ovom bibliotečkom opštom javnom licencom (2).) I vi je možete primeniti na vaše programe.

Kada govorimo o slobodnom softveru, mislimo na slobodu, a ne na cenu. Naše opšte javne licence su zamišljene da osiguraju vašu slobodu raspodele primeraka slobodnog softvera (i naplaćivanja za tu uslugu po želji), primanja izvornog koda ili njegovog dobijanja po želji, mogućnosti izmene softvera ili korišćenja delova istog u novim slobodnim programima; i da vam daju do znanja da to možete da uradite.

Da bismo zaštitili vaša prava, moramo da postavimo ograničenja koja zabranjuju bilo kome da vam ospori ova prava ili da traži od vas da ih se odreknete. Ako raspodeljujete primerke softvera ili ga izmenite, ova ograničenja su za vas obavezujuća.

Na primer, ako raspodeljujete primerke takvog programa, besplatno ili za određenu novčanu nadoknadu, morate dati i primaocima sva prava koja sami posedujete. Morate se postarati da i oni prime ili mogu da dobiju izvorni kod. Najzad, morate im pokazati ove odredbe da bi bili upoznati sa svojim pravima.

Mi štitimo vaša prava u dva koraka: (1) štitimo softver zaštitom autorskih prava, i (2) nudimo Vam ovu licencu koja Vam daje pravnu dozvolu da umnožavate, raspodeljujete i/ili menjate softver.

Takođe, radi zaštite svakog autora i nas hoćemo da se osiguramo da svako razume da ne postoji garancija za ovaj slobodni softver. Ako je softver neko drugi izmenio i prosledio ga, hoćemo da primaoci znaju da ono što imaju nije original, tako da se bilo kakvi problemi koji su nastali zbog drugih, neće odraziti na ugled autora originala.

Najzad, sve slobodne programe neprestano ugrožavaju softverski patenti. Mi hoćemo da izbegnemo opasnost da raspodeljivači slobodnog programa individualno dobiju patentne licence i na taj način stave program u privatno vlasništvo. Da bismo sprečili ovo, jasno smo istakli da svaki patent mora da bude licenciran za svačiju slobodnu upotrebu ili da uopšte ne bude licenciran."

Nakon čitanja softverskih licenci i za Windows i za Linux možete videti filozofsko stajalište oba softverska sistema. Windows hoće da vas ograniči i tretira vas kao kriminalca. Linux želi da vam da slobodu da koristite vaš sistem onako kako vi želite da ga koristite, date i kopirate koliko god puta želite. Ovo je zaključak: Linux nudi slobodu.

Autor: rmorgan @ http://www.openaddict.com

Prevod: Nikola Kotur (kotnik AT ns-linux.org)

Artikelaktionen