Log in


Forgot your password?
prijatelji LUGoNSa
gnu.gif
linuxzasve.jpg
hulk.jpg
zextras_logo.png
 
You are here: Home / Vesti / 20 godina Linux-a

20 godina Linux-a

by milobit last modified Aug 31, 2011 08:22 PM
25. avgusta 1991. godine Linus Torvalds se prvi put obratio javnosti pismom upućenim na listu comp.os.minix; „Ovo mi je samo hobi, neće biti ništa veliko i profesionalno kao GNU“, napisao je tada u svojoj, sada slavnoj, uvodnoj poruci o njegovom kernelu. „Verovatno nikada neće podržati ništa drugo osim AT diskova, jer to je sve što imam“, stajalo je na kraju poruke.
Path: gmdzi!unido!fauern!ira.uka.de!sol.ctr.columbia.edu!zaphod.mps.ohio-state.edu!wupost!uunet!mcsun!news.funet.fi!hydra!klaava!torvalds
From: torva...@klaava.Helsinki.FI (Linus Benedict Torvalds)
Newsgroups: comp.os.minix
Subject: What would you like to see most in minix?
Summary: small poll for my new operating system
Keywords: 386, preferences
Message-ID: <1991Aug25.205708.9541@klaava.Helsinki.FI>
Date: 25 Aug 91 20:57:08 GMT
Organization: University of Helsinki
Lines: 20


Hello everybody out there using minix -

I'm doing a (free) operating system (just a hobby, won't be big and
professional like gnu) for 386(486) AT clones.  This has been brewing
since april, and is starting to get ready.  I'd like any feedback on
things people like/dislike in minix, as my OS resembles it somewhat
(same physical layout of the file-system (due to practical reasons)
among other things). 

I've currently ported bash(1.08) and gcc(1.40), and things seem to work. 
This implies that I'll get something practical within a few months, and
I'd like to know what features most people would want.  Any suggestions
are welcome, but I won't promise I'll implement them :-)

		Linus (torva...@kruuna.helsinki.fi)

PS.  Yes - it's free of any minix code, and it has a multi-threaded fs. 
It is NOT protable (uses 386 task switching etc), and it probably never
will support anything other than AT-harddisks, as that's all I have :-(. 

 

Na Usenet-Newsgroups: comp.os.minix, finac Linus Torvalds, tada sudent Univerziteta u Helsinkiju, raspitivao se koje osobine korisnici Minix-sistema bi želeli da imaju, a koje ne.  Očigledno je da je već u tom trenutku Linus svom bezimenom sistemu pokušavao da doda baš one osobine koje su korisnici najviše želeli da imaju.

I na kraju poruke Linus je napisao da će novi sistem biti slobodan, da je to samo njegov hobi, i da će raditi samo na 386/486 procesorima. "Na sistem sam portovao bash 1.08 i gcc 1.40 i očekujem za par meseci da će moći da se koristi."

Jasno je da je Linux ove godine napunio punih 20 godina, ali je neizvestan njegov tačan rođendan, jer je 25. avgusta Linux mesecima već bio u izradi. Možda bi umesto toga trebalo da se uzme 17. septembar kao rođendan? Na taj datum 1991. godine Linus je objavio prvu verziju Kernela 0.01 na ftp-serveru univerziteta. Ili je rođendan početkom 1991. godine kada je Linus kupio svoju 386-icu, i počeo sa razvojem. Najverovatnije ni on sam više ne zna kada je umesto emulatora terminala za cilj sebi postavio pravi operativni sistem. Za to mu je bio potreban driver za disk, kao i fajl-sistem; u jednom trenutku, kako je i sam Linus rekao, bio je skoro odustao od svega. Bilo je to negde u proleće 1991. godine. Pošto je imao  puno slobodnog vremena, ipak je napisao driver i fajl-sistem koji je bio kompatibilan sa Minix-om.

U svakom slučaju, rođendan Linux-a sigurno može da se slavi dva puta: 25. avgusta i 17. septembra. Kada je Linus 17. septembra 1991. godine objavio prvu verziju kernela, ona nije bila naročito upotrebljiva. Ali, već početkom 1992. godine kernel je posedovao upravljanje memorijom, i već je bio pogodan kao platforma za razvoj. U tom trenutku verzija kernela bila je 0.12. U toku 1992. godine implementirana je prva verzija TCP/IP protokola, koja je omogućila portovanje X Window sistema XFree86. Prve distribucije pojavile su se krajem 1992. godine.

Najava Linusa iz današnjeg ugla je revolucionarna. Za samo nekoliko meseci priključilo mu se na stotine talentovanih hakera, koji su tada počeli da proširuju i razvijaju sistem. Linux je tako postao veliki projekat, koji se razvijao zajedničkim snagama, i koji je bio ko-ordinisan putem Interneta. Uprkos ovom uspehu, ne smemo nikako zaboraviti da bez osnovnih alata GNU-a, kao ni stvari poput EMacs-a i GCC-a, rad na operativnom sistemu Linux ne bi bio tako jednostavan, možda čak i neostvariv.

Ekosistem Linux-a danas je toliko velik, da jednostavno više nije moguće napraviti detaljan pregled, te je nemoguće sve pobrojati u ovom tekstu. U svakom slučaju, kompletan istorijat možete pročitati na stranama Vikipedije (Wikipedia). Iako je Linus u šali rekao da želi svetsku dominaciju Linux-a, ona je danas skoro u svim segmentima postala realnost. Jedino na desktop-sistemima nikada nije postignut veliki uspeh - prevelika je zavisnost od smopuiM-a (Windows) na svim nivoima. Ali, iako je danas procenat korisnika na desktop-sistemima jedan procenat,  to nas ni malo ne sprečava da ignorišemo ostatak uspeha i nazdravimo za 20. rođendan. Živeli! Pa do 17. septembra ponovo! :o)

Document Actions