Пријава


Да ли сте заборавили лозинку?
prijatelji LUGoNSa
gnu.gif
linuxzasve.jpg
hulk.jpg
zextras_logo.png
 
Налазите се овде: Дом / Vesti / 20 godina od postojanja WWW-a

20 godina od postojanja WWW-a

аутор: milobit Последња измена 09:37 13.03.2009.
Danas u 14h u Ženevi na institutu u CERN-u počinje slavlje jednog teksta koji je pre dvadeset godina doprineo rođenju World Wide Web servisa na Internetu.

Rođendanska žurka je malo samovoljno izabrana ali se zbog toga odlično uklapa u istoriju Interneta, bez koje ni danšnji WWW u ovoj formi ne bi nikada ni postojao.

U martu 1989. godine Tim Berners-Lee na svom Mac-u na Cern institutu u Ženevi napisao je jedan predlog. Njegov tekst  Information Management: A Proposal važi za prvi kamen temeljac za World Wide Web, iako na samom početku na njega niko nije ni obratio pažnju.

Krajem meseca Tim Berners-Lee svoj tekst predao je svom sefu Mike Sendall-u, koji je krajem decembra tražio od njega da svoje ideje stavi na papir, kako bi mogla da se napravi digitana biblioteka sa svim tekstovima kojoj bi svi naučnici koji su radili za Cern ili bili u kontaktu sa institutom iz celog sveta mogli da joj pristupe i da je koriste. Senadll je pročitao tekst iskomenetarisao ga Vague, but exciting..., da bi ga na kraju zaboravio.

U svojoj knjizi Weaving the Web oseti se razočarenje kroz koje je Berners-Lee prošao: By the end of March 1989 I had given the proposal to Mike Sendall; to his boss David Williams; and to a few others. I gave it to people at a central committee that oversaw the coordination of computers at CERN. But there was no forum from which I could command a response. Nothing happened.

U maju 1990. godine Berners-Lee sa svojom poboljšanom verzijom teksta koju je direktno prosledio direktoru David Williams-u opet nije imao sreće. Njegov tekst završio je u prašnjavom arhivu instituta Cern. Kupovinom nove mašine ideja je bila spašena: Mike Sendall je 1990. godine kupio jednu od prvih NeXTstations u Evropi i dao je zaposlenom RPC programeru Berners-Lee-u rečima: "Once you get the machine, why not try programming your hypertext thing on it?"

U to vreme Berners-Lee je već uveliko skupljao iskustvo sa Enquire  programom koji je bio pisan u Pascal-u, kako da spoji iformacije sa različitih izvora i kako one mogu da budu pronađene. U svojoj prvoj verziji teksta od 1989. godine Berners-Lee je spomenuo i Xanadu projekat od Ted Nelson-a. Nelson u to vreme nije jednostavno imao dvoljno jak računar da svoj ambiciozni koncept linkova i aktivnih povratnih linkova isprogramira.

RPC programer Berners-Lee svojim radom i istraživanjem došao je do zaključka da ceo koncept koji je urađen na bazi stalne dostupnosti na mreži može da bude i jako ranjiv. Njegov program koji je razvijen na NeXT računaru prvobitno je trebao da se zove  Mesh ili Information Mesh, onda MOI od Mine of Information, alternativno The Information Mine (TIM) da bi na kraju dobio ime "World Wide Web", kompletno sa ht skraćenicom od Hypertext za sve programe koji su omogućili uoptrebu WWW servisa. Oni su prvobitno radili na NeXT mašinama u CERN-u koji je 1991. godine bio najveći Internet čvor (Internet-Node) u Evropi.

Rad Berners-Lee-a na WWW projektu u Cernu bilo je naravno honorisan ali ga skoro niko nije gledao kao sistem koji će se koristiti osim grupe naučnika ("Scientific Community"). Na samom početku Berners-Lee je uspeo da pridobije saradnika belgijanca Robert Caillau-a koji je u teškim danima uspevao da gura projekat dalje pored ogorčenog Ted Neslon-a kada je Sancho Pansa ismevao IT industriju.

Programersko tehnički problemi koju su se javljali zahvaljujući veštini i snalažljivosti Cailliau-a bili su rešeni tako da je stigla i treća komponenta u igru bez koje današnji WWW ne bi mogao da krene: Bez predloga teksta, prvog NeXT računara i na kraju bez otvaranja važnog softvera kao što je libwww,  WWW servis nikada ne bi ugledao svetlost dana.

Izvor: www.heise.de

 

Дејства на документ

« март 2024 »
март
поутсрчепесуне
123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
lugons projekti

bal2con

Kako postati haker

tor.lugons.png

slackbook.png

gentoo_handbook

machine

BARBOSSA