Log in


Forgot your password?
prijatelji LUGoNSa
gnu.gif
linuxzasve.jpg
hulk.jpg
zextras_logo.png
 
You are here: Home / Vesti / Reci NE biometriji

Reci NE biometriji

by milobit last modified Mar 04, 2008 03:17 PM
Prikupljanje biometrijskih podataka ugrožava privatnost

Zanimljivo je da budemo jedna od prvih evropskih zemalja koja ima biometrijske lične karte, a jedna od poslednjih koja nema savremeni zakon o zaštiti podataka o ličnosti.

Dostojanstvo ličnosti i pravo na privatnost kao osnovno ljudsko pravo može lako biti ugroženo prikupljanjem biometrijskih podataka, jer još ne postoji odgovarajući zakonska regulativa, pre svega zakon o zaštiti podataka ličnosti, čulo se juče na raspravi „Biometrija, bezbednost i ljudska prava” u organizaciji Centra za civilno-vojne odnose.

Rodoljub Šabić, poverenik za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, rekao je da je primena biometrijskih ličnih karata bez mehanizama koje obezbeđuju zaštitu podataka o ličnosti danas isuviše rizična.

„Zanimljivo je da budemo jedna od prvih evropskih zemalja koja ima biometrijske lične karte, a jedna od poslednjih koja nema savremeni zakon o zaštiti podataka o ličnosti”, rekao je Šabić, ali i dodao da se ne protivi uvođenju novih tehnologija, niti metoda koje mogu, na primer, da identifikuju pripadnike određenih kriminalnih grupa.

Šabić ističe da država sve informacije koje je prikupila treba da dostavi na uvid javnosti, osim informacija o ličnim podacima građana. „Specifičan je i fenomen da jedan aparat vlasti koji nije ni najmanje raspoložen da da informaciju poput plate direktora javnih preduzeća i ugovora o koncesiji, istovremeno pokazuje interesovanje da širi informacije o građanima”, ukazao je poverenik za pristup informacijama.

Šabić kaže da je Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji se nalazi u skupštinskoj proceduri u načelu dobar, ali da ima dosta nedostataka i da je bilo dobro da je o tom zakonskom projektu povedena šira javna rasprava.

Saša Janković, zaštitnik građana, kaže da država kada „uvodi bilo kakve mere koje mogu dovesti u pitanje ostvarivanje pune slobode građana, to mora činiti sa vrlo jasnim razlozima, dokumentovanim pristupom, na način na koji ćemo zaista, u najvećoj mogućoj meri, biti uvereni da je to što čini opravdano i neophodno”. Saša Janković je zato zamerio zakonodavcu što se se prilikom usvajanja Zakona o ličnoj karti nije uzelo u obzir da li su građani Srbije spremni da daju biometrijske podatke i koliko je ceo taj sistem ranjiv na eventualne zloupotrebe.

SRJ je još 1998. godine usvojila Zakon o zaštiti ličnih podataka, ali je ovaj propis zbog nedostatka mehanizama za njegovu primenu ostao „mrtvo slovo na papiru”, istakao je Dejan Milenković iz Jukoma. Milenković je upozorio da Srbija danas u svom pravnom sistemu nema zakonom regulisano pitanje držanja, obrade i korišćenja podataka o ličnosti što omogućava raznim centrima moći neovlašćeno plasiranje podataka o određenim ličnostima u javnost.

Policija može danas da uzme nečiji DNK uzorak samo po nalogu sudije, rekla je dr Bojana Panić, rukovodilac DNK laboratorije MUP-a Srbije. Tako dobijeni DNK profil koji se koristi u istrazi je spisak numeričkih brojeva koji ne može da se zloupotrebi, jer se iz njega može samo zaključiti kog pola je dotična osoba. Problem može nastati sa čuvanjem DNK uzoraka, naglasila je Panićeva, jer se eventualnom daljom analizom tog materijala može naknadno doći do podataka od čega je neka osoba bolesna ili kakve je boje kože, zbog čega je u nekim zemljama zabranjeno čuvanje takvih uzoraka.

Šef DNK laboratorije MUP-a kaže da danas sve zemlje liberalizuju uzimanje DNK profila, pa čak i konzervativne skandinavske zemlje. Samo Velika Britanija do sada ima bazu sa četiri miliona DNK profila svojih građana.

„Mnogo je manja šteta ako vam ukradu takozvani pin-kod, nego biometrijske podatke, jer otisak prsta ili oka pripada samo vama i ne možete ih zameniti”, rekao je đakon Oliver Subotić, autor knjige „Biometrijski sistemi identifikacije: kritički prikaz”, i dodao da prikupljanje biometrijskih podataka zapravo ukazuje da između države i građana postoji nepoverenje, čime se prenbregava pretpostavka nevinosti kao osnovni princip nečije krivične odgovornosti.

Izvor: www.politika.co.yu

Document Actions